Andy Biterer, Gartner Group

Novosti

Andy Biterer, Gartner Group

Dvojica visko rangiranih Gartnerovih analitičara koji su već godinama uključeni u kreiranje analiza tržišta susatva za poslovnu inteligenciju bili su gosti događanja koje su Calisto i Gartner organizirali 21. lipnja u hotelu Westin u Zagrebu, na kojem se okupilo pedesetak IT rukovoditelja i BI projektanata. Iskoristili smo priliku i porazgovarali s jednim od njih Andyem Bittererom malo detalnije o tome kakav povrat na investiciju se može očekivati

skladistenje.com: Da li možete s nama podijeliti neka detaljnija iskustva kako tvrtke mogu pratiti povrat na investiciju (ROI) u sustav poslovne inteligencije?

Andy: Tijekom predavanja sam se koncentrirao na to da pojasnim potrebu da tvrtka mora izgraditi potrebnu organizacijsku infrastrukturu i konsolidirati izvore podataka kako bi osigurala povrat na investiciju u takav sustav. Vrlo je teško definirati sam ROI za sustav poslovne inteligencije. Vrlo često sam dobijao pitanja od naših klijenata poput koliki će biti povrat na skladište podataka koje implementiraju. Realno, tu nema povrata investicije, budući da je danas kad se o tome govori u velikim tvrtkama doslovno riječ o infrastrukturi, poput strukturnog kabliranja ili pristupa Internetu. Nitko ne pita koliki je povrat investicije u kabliranje. Povrat se ne sastoji u tome da će netko biti u mogućnosti kreirati izvještaj, nego u tome da se korisniku omogući da donese bolju i kvalitetniju odluku. Na taj način se mogu ostvariti indirektni povrati – kroz veću efikasnost, bolju prodaju, izbjegavanje prevara. Iz takvih poboljšanja u poslovnom procesu dolazi stvarni boljitak.

skladistenje.com: Da li ipak postoji ipak nekakav način za aproksimaciju, budući da sve velike kompanije rade ROI studije kod implementacija velikih informacijskih sustava? Da li analitičarska kuća poput Gartnera ima neki model za procjenu?

Andy: Egzaktan model koji bi generalizirao implementaciju sustava poslovne inteligencije je vrlo teško napraviti, puno precizniji rezultat se dobija ako se gleda poslovni problem i njegovo rješenje kroz ovakav sustav. Možda da to pojasnim kroz dva primjera. Jedan naš klijent, banka u Velikoj Britaniji, imala je agente „na terenu“ koji su dobijali proviziju za svakog novog klijenta kojeg su doveli. Međutim, ako je ime klijenta bilo napisano malo drugačije od načina na koji je bilo do tada napisano u sustavima banke, on se tretirao kao novi klijent. Banka je investirala oko 300 tisuća Eura u Data Quality sustav koji je radio uparivanje i deduplikaciju sličnih unosa, te se utanovilo da su doslovno pola „novih“ klijenata ustvari stari klijenti. Kroz slijedeće tri godine ostvarena je ušteda od 25 milijuna Eura kroz smanjene provizije agentima i kroz uštedu ljudskog rada na kontroli i provjeri podataka kod unosa, što je prije u banci radilo dvadeset ljudi. Drugi primjer je tvrtka koja radi prodaju preko weba i koja je imala problem da sustav narudžbi i sustav upravljanja zalihama proizvoda nisu bili sinhronizirani. Kada bi kupac želio nešto kupiti, dobijao bi informaciju da tog proizvoda nema na zalihi, iako bi ga ustvari bilo, samo pod nekom drugom šifrom koju web aplikacija nije prepoznavala. Implementacijom sustava poslovne inteligencije i korigiranja problema, upiti koji su davali odgovor da proizvoda nema na zalihi smanjili su se 80%, a prihodi povećali 15%.

skladistenje.com: Dakle, ipak nema nekog generalnog, egzaktnog modela koji može generalno reći npr. projekt poslovne inteligencije u prosjeku dovodi do tolikog povećanja prihoda ili tolikog smanjenja troškova?

Andy: Neke stvari se mogu direktno mjeriti, poput zadovoljstva kupaca, ali nekog generalnog modela nema. U svijetu je situacija da je vrlo bitno opstati na tržištu, tako da se to može gledati kao konačni cilj. Ne znači da će s takvim sustavom tvrtka zarađivati više ili trošiti manje, ali sam opstanak na tržištu je već sam po sebi dovoljno opravdanje. (D.O.)