BI – hit ili mit?

Poslovna analitika

BI – hit ili mit?

Jedna činjenica nikako se ne može zanemariti – sam pojam Business Intelligence zvuči jednostavno sjajno! U njemu ima konotacija vezanih uz biznis, inteligenciju, špijunažu, uspjeh, znanje… Kad sretnete nekog tko vam kaže da se baviBusiness Intelligence-om, najčešće ustvari nemate pojma čime se on ustvari bavi, čak i kada vam to ukratko objasni, jer je to sve prilično mistično i fluidno…  Budući da i sam radim u tvrtci koja se bavi implementacijom Business Intelligence sustava, često dolazim u (ne)priliku odgovarati na pitanje «A što je to ustvari što vi radite?», te moram priznati da je osobi koja se s pojmom Business Intelligence prvi put susreće ponekad vrlo teško u nekoliko riječi opisati čime se mi zapravo bavimo.

Kao i obično, istina je drugačija i – puno, puno jednostavnija. Iako je pojam Business Intelligence-a još prilično davno skovao Stevan Dedijer, danas je on poprimio skroz druge razmjere – iz akademsko-obavještajne sfere «prikupljanja» informacija evoluirao je u disciplinu kojoj je svrha ne toliko prikupljanje, koliko obrada, analiza, vizualizacija i upotreba informacija u poslovne svrhe, prvenstveno u svrhu podrške donošenju poslovnih odluka.

Prema suhoparnoj definiciji pojam Business Intelligence objedinjava metodologije, tehnologije i platforme za Data Warehousing (DW), On-line Analytical Processing (OLAP) i Data Mining (DM), koje omogućavaju tvrtkama kreiranje korisnih upravljačkih informacija iz podataka o poslovanju koji se nalaze disperzirani na različitim transakcijskim sustavima, te dolaze iz različitih internih i eksternih izvora.

U stvarnosti, Business Intelligence je s jedne strane način poslovnog promišljanja koji omogućava da se poslovne odluke na svim razinama odlučivanja donose temeljene na relevantnim i ažurnim poslovnim informacijama, a ne temeljene na predosjećaju i subjektivnom utisku. Promatrano s informatičke strane, Business Intelligence sustav je složeni informacijski sustav koji automatiziranim procedurama prikuplja podatke iz različitih izvora, obrađuje ih, transformira i integrira, te omogućava korisnicima dostup do kvalitetne informacije na intuitivan i lako razumljiv način.

Nakon ovog kratkog pojašnjenja, vrijeme je da se posvetimo temi ovog broja – koliko je Business Intelligence kao koncept, a također i na razini implementacije sofisticiranih sustava za podršku odlučivanju, zaživio u hrvatskom gospodarstvu, te što možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

Rani radovi

Business Intelligence kao pojam i kao tržište usluga vezanih uz implementaciju sustava je prilično mlad – o njemu se više počelo pričati prije svega nekoliko godina. Tržište je u svijetu došlo u fazu kada počinje poprimati značajke zrelosti – prethodnih godina bilo je puno malih tvrtki koje su nastajale, rasle, bivale progutane od većih, propadale ili opstajale.

No, to se uglavnom događalo u bijelom svijetu, a kod nas je do prije nekoliko godina bio prisutan tek jedan od vodećih svjetskih dobavljača preko svog ureda u Sloveniji – SAS je imao još od 1995. godine prilično snažno uporište u Zagrebačkoj banci, koja je imala vrlo dobar razvojni tim i nekoliko vrlo interesantnih analitičkih rješenja u području upravljanja kreditnim portfeljom pravnih osoba i kreditnim rizicima.

Od 1998. godine Business Intelligence polako dobija na zamahu u Hrvatskoj. Na katedrama na Ekonomskim fakultetima u Osijeku i Zagrebu počinje se predavati Business Intelligence kao predmet, također i na studiju informatike u Varaždinu, a nešto kasnije se i na zagrebačkom FER-u pojavljuju Skladišta podataka kao predmet. Zagrebačka tvrtka SoftPro počinje na rad na razvoju svog OLAP klijenta Manager 2000, koji je u zadnje dvije godine višestruko nagrađivan od strane Microsofta. INA započinje projekt analize maloprodaje robe na bezinskim stanicama, a sustav analize prodaje implementiran je i u Našicecementu.

Ipak, prijelomnom se mogu smarati 2000. i 2001. godina, koju je obilježilo nekoliko događaja. Prvenstveno su bitni dolasci «velikih» igrača na Business Intelligence tržištu u Hrvatsku – CognosBusiness Objects i MicroStrategy pojavili su se preko distributera, dok je SAS otvorio vlastiti ured. Trio velikih – MicrosoftIBM i Oracle – počeli su puno više pažnje poklanjati implementaciji analitičkih sustava na njihovim platformama. Tu je, naravno, i neizbježni SAP. Drugi bitan događaj je verzija 2.0 Managera 2000, koji se pokazao kao vrlo funkcionalan softver, na kojem se danas temelji nekoliko vrlo uspješnih Business Intelligence sustava, primjerice u Getrou i Alastoru. O Business Intelligenceu počelo se pričati sve više i više, budući da su dobavljači postali svjesni da je to novi segment tržišta koji još nije popunjen rješenjima, a potencijalni kupci postali su svjesni kakvu dobrobit njihovim tvrtkama takav sustav može donijeti.

Počelo se i puno više raditi, pogotovo tijekom prethodne, 2002. godine, što je rezultralo time da praktično svaki od većih dobavljača u Hrvatskoj ima referencu s kojom se može pohvaliti, a gotovo sve velike privatne hrvatske tvrtke imaju bar u nekom segmentu poslovanja Business Intelligence sustav implementiran ili je implementacija u tijeku. No, o tome više u drugim tekstovima u kojim će riječ imati dobavljači i tvrtke koje su više ili manje uspješno takve sustave implementirale.

Gužva u šesnestercu

Business Intelligence tržište u Hrvatskoj sada je u fazi u kojoj se nalazilo svjetsko tržište prije nekoliko godine – postoji velika i raznolika potražnja, a ponuda je još veća. Velikim, već pomenutim dobavljačima, pridružile su se i velike konzultantske kuće poputKPMG-aCGEY-a i Accenturea. Mnogi hrvatski dobavljači transakcijskih aplikacija, pritisnuti stranom konkurencijom koja im onemogućava proširenje baze klijenata, okrenuli su se proširenju svojih sustava i na analitičku funkcionalnost, u čemu prednjače Enel,IN2 i InfoOpus.

Uglavnom, situacija je takva da svatko pokušava uhvatiti što može, a krajnji korisnik najčešće nije u poziciji da ima dovoljno transparentne informacije o pojedinim rješenjima, te se oslanja najčešće na povjerenje u pojedinog dobavljača. Dobavljači su spremni učiniti zaista sve kako bi dobili pojedini posao (budući da se radi uglavnom o velikim poslovima), te udarci «ispod pojasa» nisu rijetki.

Također, korisnici najčešće nisu svjesni koliko je njihov projekt uspješan, budući da metrika mjerenja povrata investicije nije nimalo jednostavna, te se najčešće ne rabi. Tako ima slučajeva da je neka tvrtka potrošila nekoliko godina rada na projektu i golema sredstva dok je došla do prvih korisnih rezultata, dok su druge tvrtke s prilično skromnim ulaganjem i za svega dva do tri mjeseca dobile prilično veliku Business Intelligence funkcionalnost. Business Intelligence konferencija koja će se održati u veljači u Zagrebu biti će dobra prilika za razmjenu stečenih iskustava. Po mom osobnom mišljenju, većina tvrtki koje imaju Business Intelligence sustave implementirane, još uvijek ne koriste njihove pune analitičke potencijale, a gotovo je nemoguće pronaći tvrku koja ima cjelokupno poslovanje pokriveno analitičkim sustavom.

Pogled prema horizontu

Dvije su bitne stvari koje će obilježiti slijedeće razdoblje u svijetu, a vrlo uskoro i u Hrvatskoj, budući da smo se u zadnjih nekoliko godina prilično približili svjetskom Business Intelligence prosjeku.

Prva je svakako tehnološki napredak, koji je učinio Business Intelligence platforme jednostavnijima za korištenje i implementaciju, te znatno jeftinijima i pristupačnijima tvrtkama srednje veličine. Već sada nije rijedak slučaj da tvrtka od stotinjak zaposlenih u Hrvatskoj ima takav sustav. S većinom alata može se do prvih funkcionalnih rezultata doći unutar nekoliko dana ili eventualno tjedana, a projekt implementacije sustava koji pokriva sve poslovne funkcije u većoj tvrtki ne smije trajati duže od 9 do 12 mjeseci – naravno, pod uvjetom da ga rade eksterni implementatori s iskustvom u takvim projektima, te da su osigurani odgovarajući interni resursi. Dakle, ako ikada budete u prilici raditi na implementaciji Business Intelligence sustava u vašoj tvrtci, to trebaju biti vaša realna očekivanja.

Drugi bitan faktor je nastajanje novog tržišta koje analitičari nazivaju Corporate Performace Management (CPM), koje proširuje tradicionalnu Business Intelligence funkcionalnost s dodatnom funkcionalnošću planiranja i budžetiranja. Dakle, ovakva platforma pokriva cijeli proces upravljanja tvrkom – planiranje, budžetiranje, realizaciju, izvještavanje i analizu – i zaista može donijeti kompetitivnu prednost. U CPM magičnom kvadrantu koji je Gartner objavio nedavno, još nema nikog u kvadrantu tržišnih lidera – trenutačno se za prvo mjesto u tom kvadrantu grčevito bore SAPOracleSAS i Cognos koji su prisutni na hrvatskom tržištu, te PeopleSoft i Hyperion koji za sada nisu prisutni u Hrvatskoj. Trenutačno u svijetu od 500 najvećih tvrtki samo 10% ima implementiran takav cjelovit CPM sustav, a u Hrvatskoj vjerojatno niti jedna (iako ih nekolicina vrlo aktivno radi na implementaciji takvog sustava). To je novo veliko bojno polje za dobavljače i novo implementacijsko iskušenje za klijente, a kako je tko prošao, vidjet će se za koju godinu. Do tada će se vjerojatno i kod nas profilirati lideri na Business Intelligence i CPM tržištima, a Business Intelligence će ponegdje ostati samo mit, a ponegdje će se prometnuti u pravi hit… (D.O.)