Big Data u sportu

Poslovna analitika

Big Data u sportu

Moram priznati da kad god vidim u naslovu Big Data digne mi se kosa na glavi, jer ih naprosto ima na svim mogućim portalima i konferencijama (svjetskim). No, koliko god postojalo članaka i dalje smatram da su nekako preskočili jedno veoma bitno područje našega života, a to je sport. Sport nas uveseljava, ali i rastužuje iz godine u godinu. S druge strane sport je veoma unosno područje ekonomije što se najbolje može vidjeti u našem najpopularnijem sportu, nogometu. Plaće su ogromne i iz svake godine sve više i više rastu, budžeti, prihodi od sportske odjeće, turneja i svog popratnog sadržaja iz godine u godinu također rastu. IBM voli u zadnje vrijeme sve voditi kao SMART, bilo da se govori o tehnologiji, gradovima ili nečem trećem, no ukoliko pogledamo sport, tu se i dalje ovo smart nije toliko infiltrirao te sve i dalje ovisi o intuiciji i o subjektivnoj procjeni nekolicine ljudi koji su zaposleni u klubu (ista stvar je i u individualnim sportovima).

U ovom članku neću govoriti o situaciju kakva je bila, već ću spomenuti nekoliko primjera iz sporta koji pokazuju u kojem smjeru možemo očekivati da će se sport razvijati u budućnosti i ukazati tvrtkama koji se bave ovim područjem na potencijalnu tržišnu nišu pa čak i u našem osiromašenom sportu postoji latentna potražnja. Osobno smatram da bilo koji klub koji primjene neku od ovih tehnologija može ostvariti puno brži rast nego trošenjem novca na kupnju hrpe igrača, gdje se obično ponašaju kao pijani rusi (bez uvrede mojim prijateljima iz Rusije).

Baseball – Ovaj sport je zasigurno pionir u cijelom području analitike što zasigurno i znate ukoliko ste pročitali knjigu Moneyball ili pogledali istoimeni film. Danas, koriste tkz. MLB Advanced Media i sustav pod imenom PITCHf/x gdje projuri i do 20 terabajta medijskog i statističkog sadržaja u samo jednom danu kad se odigrava utakmica. Prati se sve (koristit ću eng nazive da se ne izgubite u prijevodu, jer i ovi su dovoljno nepoznati većini nas): batting averages, strikes, fouls, home runs, ali ne samo to već i slike koje služe za mjerenje brzine i kretanje one njihove loptice i to sve u real time.

Košarka – Obožavam ovaj sport i konstantno pratim napredak implementacije suvremenih tehnologija te učinak na njihove rezultate. U ovom trenutku i više od pola NBA-a koristi tkz. SportVU sustav koji je preuzet iz vojske. Šest kamera se postavljaju s obje strane igrališta i one prate sve kretnje kako igrača, tako i sudaca i lopte. Prati se brzina, udaljenost, posjed lopte, ali bitno je naglasiti da se ovo sve odvija u real-time što joj daje ogromnu prednost u odnosu na ostale sustave pa tako trener na svom tabletu za vrijeme utakmice dobiva rezultate. Svjetski lider je tvrtka STATS.

stats

 

Izvor: www.stats.com

F1 – Ovdje je možda najbolji primjer sustav McLaren Grupe koji prikuplja podatke iz senzora u automobilima iz svih vožnji (testne, trening ili sama utrka). Momčad zatim može analizirati te podatke i donijeti neke preinake. Moram priznati s obzirom da se radi o sportu koji ima dosta inovacija i ulaže dosta u tehnologiju, da nisu puno odmakli po pitanju iskorištavanja moći analitike koliko bi se možda očekivalo od njih, ali zasigurno u budućnosti hoće. Da ne bi bilo zabune oni koriste ogromne količine podataka sve od mjerenja razine ulja, tlaka u gumama, ali previše se baziraju na samu formulu i njenu kontrolu, a manje na vozača i okolinu.

Olimpijske igre – London je u ovome definitivno prekretnica svega pa su se tako koristili senzori za detekciju brava na vratima, POS sustava i drugih izvora iz stadiona i van stadiona kako bi se dobio uvid u sve neuobičajene aktivnosti i to u real time. Također, pronašao sam i primjer biciklizma gdje su citirali Armstronga koji je izjavio da bez dopinga nikada ne bi osvojio Tour de France te su ga oni pokušali demantirati i napisali su članak da je moguće dobiti bez dopinga i to uz pomoć prikupljanja podataka, analize i primjene spoznaja. Pratilo se sve od genetskih testova, razina glukoze, spavanje, okolina itd, a rezultat je bilo srebro na olimpijskim igrama s ženskom ekipom SAD-a od kojih se smatralo da će im taj rezultat biti gotovo nemoguć.

Nogomet – Ovdje se primjenjuju također sustavi tvrtke STATS, ali ja bih spomenuo i hrvatski proizvod ONCE Football koji nudi također neke od najrelevantnijih statističkih podataka koji su lijepo vizualizirani na tabletu korisnika. Problem je možda samo što se ne radi o real time, ali s obzirom da većina klubova nema ništa, bolje išta nego ništa. Također, imamo primjere ugradnje senzora u kopačke, odjeću, na stadione i sve te podatke se koristi za poboljšanje performansi igrača, momčadi, ali i iskustva gledatelja. Osim mladih startupova u ovo područje je napokon zagrizao i div SAP. No, ipak mi je ovdje najdraža tehnologija čipa u novim dresovima igrača u MLS-u  koji prati 200 različitih podataka u real time i sve se šalje na tablet ili smartphone te tako prezentiraju treneru fizičko i psihološko stanje igrača na terenu.

dres

Izvor : siliconangle.com

Imamo primjer i DYNAMO algoritma koji omogućuje u svim sportovima, ne samo u nogometu praćenje stanja mišića svakog sportaša i tako možemo dobiti uvid u broj mišićnih kontrakcija u određenom vremenskom razdoblju, čvrstoću, simetriju, sinkronizaciju različitih grupa mišića itd. Ovo je sve izvrsno za praćenje stanja igrača, koje je do današnjih vremena bilo nezamislivo. Primjer je i robot koji koristi Borussia Dortmund za poboljšanje dodavanja svojih igrača ili možda sustav AC Milana koji prati cjelokupno zdravlje igrača te mogu s velikim postotkom vjerojatnosti predvidjeti njegovu ozljedu.

Muscle_Status-_Dashboard

 

Izvor : www.topcoder.com

Tenis – Ovdje imamo primjer Roland Garrosa gdje je IBM omogućio svim navijačima detaljnu statistiku zadnjih 8 godina turnira koja sadrži 41 milijun podataka po utakmici, Također, pomoću senzora na samom terenu ili na tenisačevoj odjeći ili tenisicama dolazi se do korisnih podataka za daljnju analizu.

Navijači – Uz pomoć big data navijačima se pruža detaljna statistika svih igrača u povijesti kluba ili individualaca ukoliko se radi o tim vrstama sporta. Postoje i prekrasni alati za vizualizaciju i možda je bitno naglasiti da je došlo i do poplave tkz. Fantasy league igrača, pa čak i u RH čime se dodatno proširiva iskustvo navijača. Uz to na samom stadionu navijači mogu pomoću mobitela dojaviti sustavu moguće probleme na stadionu ili dobiti od sustava sve informacije koje ih zanimaju.

Koliko god smo ovdje se uspjeli osvrnuti na primjenu tehnologije u sportu i dalje se nismo dotakli svih sportova u kojima se ona primjenjuje i svih načina na koja se ona primjenjuje što je i nemoguće da sve stane u jedan članak. Bitno je uočiti široku primjenu senzora i čipova upravo možda i zbog pada njihove cijene, suvremenih sustava, analitika, algoritama, alata za vizualizaciju, mobilne tehnologije itd. Budućnost sporta pripada spajanju tehnologije i sporta htjeli mi to ili ne, a na nama je da to što bolje prebacimo u svoju korist.

Okoliko Vam je ovo bilo korisno i zanimljivo pročitajte i moj stariji članak na ovu temu pod naslovom : Hajduk naš svagdašnji .