Čemu zapravo služi Business Intelligence?

Poslovna analitika

Čemu zapravo služi Business Intelligence?

Kažu mudre knjige da je BI pojam koji je u struenoj literaturi naslijedio i poopaio pojam data warehousinga, a ukratko se mo?e opisati kao okru?enje, metodologija i proces koji iz internih i eksternih podataka nakon ekstrakcije, transformacije i agregacije daje korisne informacije koje se na razne naeine mogu prezentirati i vizualizirati, a koriste se za izvještavanje, analize, predvi?anja i podršku poslovnom odlueivanju. Vrlo eesto su dostupne i eksternim korisnicima – partnerima, klijentima, dobavljaeima. Te informacije zadovoljavaju poslovne potrebe organizacije, te se u skladu s promjenom potreba i samo skladište podataka koje sadr?i i povijesne podatke modificira i razvija.

Ukratko, to je disciplina koja balansira na trome?i napredne informacijske tehnologije, slo?enih matematiekih algoritama i rastuaih poslovnih zahtjeva.

Me?utim. nijedna od tih definicija ne spominje da se to sve doga?a u tr?išnom okru?enju, te da su kompanije koje te tehnologije primijenjuju, godinama izlo?ene ?estokoj tr?išnoj utakmici i konkurentima koji joj nastoje otkinuti svaki komadia tr?išta. Gubitak svakog klijenta smanjuje tr?išni udio što vodi padu prihoda i profita, a time i vrijednosti dionica, što kompaniju dovodi u probleme.

Vrlo je bitan i podatak da je prosjeena cijena DW & BI projekta oko 1,8 milijuna USD godišnje, te da si takve projekte mogu priuštiti zaista veliki i moani poslovni sustavi, koji vide i moguanost povrata ulo?enih sredstava, bio direktno kroz poveaanje prihoda od prodaje, ili indirektno, kroz smanjenje operativnih troškova. Naravno, za uspjeh takvog projekta potrebna je kritiena kolieina znanja i relativno eisti i kvalitetni ulazni podaci, te taj dio (konzultanti i dizajniranje sustava i priprema podataka) odnosi najveai dio financijskog kolaea…

Tako?er je i velika uloga takvih sustava u analizi podataka prikupljenih od klijenata putem anketa i posebno weba. Temeljem tih analiz,a proizvodi i ponuda se prilago?avaju kupcima te su sve velike svjetske kompanije na taj naein fokusirane na klijenta. Analize tako prikupljenih podataka i odluke temeljene na njima (segmentiranje tr?išta i kupaca, ciljani marketing…) mogu se svrstati pod zajednieki pojam Customer Relations Managementa (CRM) ili u najnovijoj inaeici eCRM koji podrazumijeva analizu nestrukturiranih ulaznih podataka s weba.

Ako još jednom pro?ete kroz dosadašnji tekst, vidjet aete i razloge zašto BI još nije ulovio dublje korijene u Hrvatskoj (uz easne izuzetke):

  1. nepostojanje poslovne potrebe – gospodarstvo je u takvom stanju da su dva najpotrebnija poslovna izvješaa trenutno izvod sa ZAP-a (na temelju kojega se vidi što je naplaaeno i što se mo?e platiti od novaca na raeunu) i otvorene stavke kupaca (na temelju kojih se odlueuje kome ae se roba isporueivati jer plaaa u nekakvom normalnom roku).
  2. nepostojanje realnog tr?išnog okru?enja – tr?ište ne podrazumijeva samo formu, ono podrazumijeva i konkurenciju (osim u maloprodaji i mobilnim komunikacijama veaina segmenata tr?išta je još uvijek monopolizirana), a tako?er i zakonsku i pravnu regulativu koja štiti vjerovnika, a ne du?nika (tko ne plaaa obveze – kljue u bravu…)
  3. veliki i moani poslovni sustavi – to je problem vezan uz monopolistieki odnos na tr?ištu – kompanije koje su velike i moane u Hrvatskoj na svojim su podruejima u više ili manje monopolistiekom polo?aju (INA, Pliva, Croatia Osiguranje, HT) te je jedina motivacija eventualna ekspanzija na strana tr?išta
  4. nedovoljna kolieina znanja – jednostavno ne postoji buduai da nije kreirana jer nije postojala potreba za njom. Strani konzultanti nisu rješenje jer za svoju cijenu ne mogu pru?iti adekvatnu uslugu, buduai da njihovo znanje nije primjereno hrvatskom okru?enju
  5. nekvalitetni ulazni podaci – veliki problem temeljen na našem shvaaanju posla i unosa poslovnih podataka kao nu?nog zla, a ne kao poslovne potrebe. Najeešae slu?i kao izgovor za nepokretanje BI projekata…
  6. nefokusiranje na klijenta – to je faza razvoja poslovne organizacije do koje veaina naših kompanija nije došla, buduai da su praktieno svi fokusirani internim odnosima i/ili pre?ivljavanjem…

Što se mo?e promijeniti relativno brzo? Prije dvije godine se polako poeelo raditi na nekoliko projekta, a sada vea postoji nekoliko dobrih referenci. U elanku napisanom krajem 1997. a objavljenom u svibnju 1998. naveo sam dva uzroka koja ae razvoj BI tr?išta u Hrvatskoj ubrzati – dolazak stranih investitora koji preuzimaju hrvatske tvrtke i donose znanje i poslovne potrebe, te dobavljaei DW softvera koji tra?e novo tr?ište. Sada au tome dodati ii treai – globalnu “internetizaciju” i e-commerce revoluciju koja je svijet vea poharala, a oeekuje se i kod nas. Koliko brzo, to aemo još vidjeti, ali einjenica je da se u zadnjih nekoliko mjeseci promjene u poslovnom razmišljanju u Hrvatskoj doga?aju mnogo br?e nego prije.

(D.O.)