Competitive intelligence vs Business Intelligence vs industry espionage

Poslovna analitika

Competitive intelligence vs Business Intelligence vs industry espionage

Tri pojma koja se vrlo često spominju u gospodarskim sustavima, teoriji i praksi poslovanja su competitive intelligence (inteligencija konkurentnosti), business intelligence (poslovna inteligencija) i industry espionage (industrijska špijunaža). Ti termini ne samo da se često spominju, već se vrlo često i brkaju, izjednačavaju. Smatram da je vrlo bitno objasniti razlike između ta tri pojma.     

Piše: Lucija Crljenko Perković, univ.spec.oec

Izrazita promjenjivost tržišta, sve veća otvorenost i konkurentnost u poslovnom okružju, koje dodatno potiču deregulacija i liberalizacija tržišta, i uslijed čega se pojačava kompleksnost i dinamičnost u procesu odlučivanja, te upravljanje tvrtkom zahtijeva nove i brže načine istraživanja tržišta, uvida u podatke, pretvaranje tih podataka u informacije korisne za poslovanje, a kasnije i u znanje. Osim toga, razvijenost računalne potpore poslovanja, koja definitivno nije na svojem vrhuncu, već se konstantno dalje razvija, daje tvrtkama mogućnost  da unaprijede svoje poslovanje, donose bolje odluke, kvalitetnije upravljaju tvrtkom. Competitive intelligence (u nastavku CI) i business intelligence (u nastavku BI) su kategorije koje zaista mogu poslovodstvu tvrtke ponuditi bolje upravljanje tvrtkom i održivo poslovanje, opstanak na tržištu u ovim teškim vremenima, pa čak i povećanje tržišnog udjela. Dobro korišteni mogu pomoći ostvarenju strateških ciljeva tvrtke i ostvarenju profita.

Informacija je ključan resurs poslovanja. Bitno je da informacija bude dostavljena na vrijeme, jer informacija prekasno dobivena ne daje mogućnost pravovremenog poslovnog odlučivanja, čime se može izgubiti tržišni udio, te smanjiti profit tvrtke. Sva tri navedena pojma idu ka pravovremenom dobivanju informacija. Samo je pitanje kako i na koji način.

POSLOVNA INTELIGENCIJA (BUSINESS INTELLIGENCE)

Razvoj poslovne inteligencije polazi od činjenice da je danas 95% podataka javno dostupnu. 90% podataka tvrtke imaju unutar svojih sustava koji se mogu koristiti u poslovanju, ali nažalost neka istraživanja pokazuju da se koristi samo 10%. Upravo ta nekorištenje dostupnih podataka ukazuju na potrebu uvođenja poslovne inteligencije u tvrtke.

Definicija poslovne inteligencije ima mnogo. Kaže se: “koliko autora, toliko definicija”. The free encyclopedia  kaže da je poslovna inteligencija proces prikupljanja informacija u poslovnom svijetu, a sa ciljem stjecanja konkurentske prednosti. Poslovna inteligencija koristi podatke koje tvrtke skupljaju, najčešće u skladištima podataka, pretvara ih u informacije korisne za poslovanje, te ih iz informacija može pretvoriti u znanje. Podatak     je bazna razina, informacija dodaje kontekst, a spoznaja kako koristiti informacije predstavlja znanje. Da bi informacije postale znanje, one se moraju transformirati: razmatranjem, usporedbom, povezivanjem i uzročno-posljedičnom vezom.

BI je proces prikupljanja podataka i informacija, nakon čega ti podaci i     informacije prolaze odgovaraju analitičku obradu da bi postale znanje. Usmjeren je na informacije koje temeljem kojih se mogu anticipirati budući trendovi, predvidjeti tržišna kretanja, događaji, akcije. Korisnicima nudi personalizirane informacije, znači informacije koje su skrojene baš za njega (savjetniku za     osiguranje automobila isključivo novosti vezane za njegov sektor). Cilj je dobiti informacije pravovremeno, a u skladu s tim ciljem spominje se i proaktivnost sustava poslovne inteligencije, koji ne čekaju upit korisnika, već mu dostavljaju informacije. Sve to vrlo pozitivno utječe na brzinu donošenja odluka, a da se pritom nije izgubila kvaliteta donesene odluke.

O poslovnoj inteligenciji su napisane razne knjige, puno članaka, konstantno se istražuje i razvija i očekuje se i daljnji razvoj takvih sustava. Da tvrtke imaju puno koristi od takvih sustav to je sigurno. Navedimo samo neke: smanjenje troškova, povećanje prodaje, upravljanje zalihama i povećanje koeficijenta  obrtaja sredstava, bolja učinkovitost zaposlenih, rast profita, konkurentnost.

INTELIGENCIJA KONKURENTNOSTI (COMPETITIVE INTELLIGENCE)

U nekim definicijama koje se mogu naći na Internetu čak piše business intelligence ili competitive intelligence je… Ta dva pojma nisu ista. Competitive intelligence je uži pojam od pojma business intelligence. Competitive intelligence se definira kao proces prikupljanja podataka legalnim putem, obrade tih podataka te izrade analiza koje služe pri donošenju odluka u poslovnim subjektima vezano za ukupnu tržišnu konkurenciju, konkretne konkurente na tržištu i konkurentnost poslovnog subjekta. CI je isključivo usmjeren na konkurente i konkurentsku prednost.

Postavlja se pitanje da li jedan od razloga činjenici da neke tvrtke iako očigledno resursima jače, slabije posluju od nekih ostalih tvrtki leži upravo u implementaciji i korištenju CI-a u tvrtke? CI je svrsishodan i koordiniran monitoring rivala poslovnog subjekta unutar specifične tržišne niše. Inteligencija konkurentnosti koristi puno metoda i tehnika kojom prikuplja potrebne podatke, zahtjeva integraciju s postojećom informacijskom infrastrukturom, analizu i distribuciju tih informacija, da bi na temelju toga donijela odluka. Koristeći različite metode CI omogućuje predviđanje koraka konkurencije i njihovih planova. U skladu s tim, tvrtka može planirati svoje korake i tako steći konkurentsku prednost.

Cilj CI je otkriti prijetnje koje poslovnom subjektu dolaze od njegovih konkurenata, eliminirati ili barem ublažiti utjecaj iznenađenja, korištenjem pravodobnih informacija omogućuti skraćivanje vremena potrebnih za reakciju te na taj način i povećanje konkurentske prednosti. Na kraju, informacije o konkurenciji mogu pokazati prijetnje i prilike s kojima se tvrtka susreće. Znanje o konkurenciji je nužno želi li tvrtka opstati na tržištu.

Žele li tvrtke ostvariti konkurentsku prednost, u teškim i nadasve promjenjivim uvjetima poslovanja, s sve jačom i brojnijom konkurencijom nije na odmet razmisliti o odjelu komparativne inteligencije . Smisao takva odjela u tvrtkama jest upravljanje vanjskim faktorima neizvjesnosti koja je sastavni dio svakoga     poslovanja, odnosno sustavno prikupljanje informacija sa svrhom podržavanja konkretnih odluka.

Koristi koje tvrtka ima od CI su brojne: bolje znanje o konkurenciji i poslovnoj okolini, veće povjerenje u donesene odluke, poboljšanje proizvoda i usluga tvrtke…

Za razliku od poslovne inteligencije i inteligencije konkurentnosti, koje spadaju pod legalan način upravljanja, postoji i industrijska špijunaža koja je nelegalan, neetičan i nemoralan način prikupljanja tajnih poslovnih podataka.

Koliko god BI i CI bile korisne i poželjne u organizacijama, industrijskoj špijunaži se ne bi smjelo pribjegavati. BI i CI koriste podatke vlastite organizacije i podatke koji su javni, i kojima svi mogu pristupiti. Industrijska špijunaža traži i prikuplja podatke koji bi trebali ostati poslovna tajna tvrtke.  (L.C:)