Corporate Performance Management – The next big thing

Poslovna analitika

Corporate Performance Management – The next big thing

Piše: Lidija Ivaštinović

Koliko god pojam Business Intelligenece zvučao dobro, Corporate Performance Management zvuči još bolje. Iza ovog pojma krije se poslovna filozofija: planiraj – nadziri – izvještavaj – korigiraj, a brojna softverska rješenja taj su proces znatno olakšala, ubrzala i pojeftinila.

Da je gužva na tržištima iz dana u dan sve veća, a borba za opstanak sve žešća, to već znaju i ptice na granama. Stoga, ni ne čudi činjenica što poduzeća sve više ljudskih i financijskih resursa usmjeravaju na upravljanje svojim učinkom (eng. performance). Kvalitetno upravljanje učinkom podrazumjeva pažljivo planiranje svih segmenata poslovanja, zatim kreiranje tzv. ključnih pokazatelja, koji odražavaju stvarno stanje, tj. kako kompanija zaista posluje, i na kraju analizu razloga i izvora odstupanja između želja i stvarnosti, tj. plana i rezultata. CPM ili Corporate Performance Management je filozofija koja stoji iza ovakvog ponašanja kompanije. Tim su nas buzwordom u zadnjih godinu dana doslovce zatrpale softverske kompanije, ali zapravo je radi o poslovnim ljudima vrlo bliskom konceptu. Budući nudi rješenja za probleme sa kojima su poduzeća ionako suočena, CPM je vrlo brzo prihvaćen i raširen. Umjesto termina CPM ponegdje se koristi i termin BPM (Business Performance Management), ali smisao je isti.

Planiranje

Tri su osnovna elementa koja čine CPM: planiranje, nadziranje i izvještavanje o poslovanju poduzeća. Vrijeme kad su se u poduzećima u odjele Plana i analize slali ljudi s kojima se nije imalo kamo drugdje da se tamo igraju sa nekim, samo njima razumljivim brojkama, su daleko iza nas.

Jedna od poslovnih dogmi kaže: Failure to plan is plan to failure! Niti jedan prijevod na hrvatski ne bi ovako dobro zvučao, ali smisao bi se mogao sažeti u ideju da je bolje imati bilo kakav plan nego nikakav. Plan poslovanja je danas temeljni poslovni dokument. CPM u poslovnom smislu nije donio ništa revolucionarno novoga, ali u procesnom itekako jest. I prije postojanja CPM-a se planiralo, najviše korištenjem Microsoft Excela, najmoćnijeg oruđa svakog analitičara diljem svijeta.

Prava snaga CPM-a, odnosno njegova dijela za planiranje nastupa tek u dijelu prikupljanja samih planova. Sučelja za planiranje su jedinistvena i jednostavna za upotrebu, a sam proces prikupljanja planova je puno efikasniji. Snaga CPM još više dolazi do izražaja u dijelu konsolidacije mnoštva međusobno nepovezanih i raspršenih planova, a najviše u dijelu brzog i fleksibilnog analiziranja planova, koje daju odgovore na pitanja poput: što će se dogoditi sa rezultatom poduzeća ako podignem prodajnu cijenu, smanjim rabate, optimiziram zalihe i sl. Mogućnost ovakvih what-if analiza, multidimenzionalni pogledi na planove i engine poslovnih pravila za integraciju više poslovnih planova u financijski plan i planska osnovna financijska izvješća omogućava poduzećima značajne uštede vremena i ljudskog rada potrebnog da bi se obavio jedan tako složen posao kao što je korporativno planiranje. Nezavisne su studije pokazale da se u velikim svjetskim tvrtkama potroši i do 3% ukupnih prihoda samo na proces planiranja.

Rezultati

Nakon izrade planova, slijedi razdoblje u kojem se prate učinici – pažljivo se promatra što se stvarno događa u poslovanju. U tu svrhu, management mora definirati ključne pokazatelje poslovanja (eng. key performance indicators – KPI), iz kojih će vrlo lako moći zaključiti da li je stvarnost u skladu sa ciljevima. Ekonomska teorija i praksa poznaje puno takvih pokazatelja, a koji od njih su najkvalitetniji uzimajući u obzir specifičnosti poduzeća – to mora biti odluka managera. U ovom dijelu priče, pomažu nam CPM tehnologije poznate pod nazivom uravnotežena tablica rezultata (eng. Balanced Scorecard), temeljene na poznatoj teoriji Nortona i Kaplana s Harvarda.

I opet Business Intelligence

Kad usporede planove i pokazatelje, poduzeća se najčešće suoče sa činjenicom da su se dogodila određena odstupanja, koja treba idenfiticirati, razumjeti zašto su se dogodila, i brzo djelovati, odnosno otkloniti razloge njihova nastanka. Samo djelovanje može biti raznoliko, poput izbacivanja novog proizvoda na tržište, marketinških akcija za povećanje prodaje, mjera štednje za snižavanje troškova i sl. Naravno, dio odstupanja rezultat je objektivnih vanjskih čimbenika na koje se ne može utjecati.

Ovdje na scenu stupa BI kao neizostavni dio cijele CPM filozofije. Naime, ako stvarnost nije u skladu sa ciljevima, poduzeće mora biti u mogućnosti naći odgovor na pitanje zašto. U tom smislu, BI je ona fina analitika koja omogućuje pronalaženje dogovora na pitanja zašto na najnižoj razini. Ako prodaja nije onakva kakva je planirana, BI mora dati odgovor na pitanja poput: koji proizvod ne ide dobro, na kojim tržištima, kod kojih kupaca i sl.

Kad se identificiraju razlozi odstupanja i kad se jasno odredi gdje se može djelovati, a gdje ne, i kada se odrede mjere djelovanja, prelazi se na korekcije planova kroz rolling planiranje i cijeli CPM ciklus započinje ispočetka.

Glavni igrači

Gotovi svi vodeći dobavljači rješenja za BI su vrlo brzo skužili da je CPM «glavna fora», pa su tijekom prošle dvije godine potrošili pozamašne svotice da bi svoju BI ponudu proširili elementima za planiranje, budžetiranje i BSC. Veliki su progutali male u rekordnom roku, i to gotovo sve što je vrijedilo.

Jedan od pionira u tome je svakako bio Cognos, koji je na samom kraju 2002. godine kupio Adaytum za «tričavih» 160 milijuna dolara. U tom trenutku je Adaytum bio tržišni lider u području platformi za planiranje i budžetiranje. U Cognosu su vrijedno radili na integraciji, kao i na razvoju Metrics Managera (BSC sustava), i na taj su način svoju CPM ponudu zaista uobličili u kompletan i kvalitetan sustav.

Drugi veliki igrač na CPM tržištu koji dolazi s BI područja je Hyperion, koji se uglavnom u razvoju proizvoda za planiranje i konsolidaciju oslanjao na vlastite snage. SAS je tradicionalno također izuzetno jak dobavljač u BSC području, a nedavno su napravili i iskorak u platforme za planiranje. Business Objects nije napravio iskorak prema planiranju, ali je nedavno izdao BSC produkt i polako se također repozicionira prema CPM-u.

S ERP područja najjači utjecaj na tržište ima SAP, koji uz već dobro poznati Business Warehouse odnedavno ima i proizvod koji se zove SAP SEM (Strategic Enterprise Management). Gartner Group redovno objavljuje CPM magični kvadrant, u kojem niti jedan od dobavljača nije zasjeo u gornji desni, liderski kvadrant…

CPM u Hrvata

Gledano s aspekta dobavljača softverskih rješenja za CPM, onda možemo reći da su gotovo svi vodeći dobavljači tu – uglavnom stoga što su svi postojeći dobavljači BI rješenja, obogatili svoju ponudu kroz već gore spomenute akvizicije. Prva velika hrvatska CPM konferencija organizirana je 5. i 6. veljače 2004. u Zagrebu u hotelu Sheraton, uz sudjelovanje SAP-a, Cognosa, SAS-a, Deloittea…

Ako pak govorimo s aspekta primjenjenosti CPM koncepta u hrvatskih tvrtkama, moramo nazalost konstatirati da nitko za sada nema implementirano cjelovito CPM rješenje, ali da postoji nekoliko tvrtki koje su na dobrom putu i koje imaju implementirane neke segmente takvog sustava, i to prije svega zahvaljujući kvalitetnom managementu koji uviđa neposredne koristi koje kroz CPM mogu ostvariti. Tu prvenstveno mislim na Plivu i na Luru, te na Ministarstvo financija RH, ali situacija u svijetu je takodjer slična. Vrlo mali broj firmi ima cjelovita rješenja – većina ih ima samo neke segmente. Međutim, sasvim je sigurno da uzbudljivo razdoblje CPM-a tek predstoji. (L.I.)