Još jedan buzzword ili stvarna korist?

Poslovna analitika

Još jedan buzzword ili stvarna korist?

Konkurencija je jaka, kupci razmaženi, sve je više novih tehnologija, a količina podataka nesmiljeno raste. Kako podatke pretvoriti u informacije, a informacije u kvalitetne odluke? Odgovor na to pitanje nastoji pružiti Business intelligence.

Od početka primjene računala u poslovne svrhe, vremena hijerarhijskih baza podataka, terminala i VisiCalca pa do danas mnogo toga se promijenilo. Do prije desetak godina IT odjeli su najviše vremena trošili na razvoj transakcijskih (OnLine Transaction Processing – OLTP) i ERP (Enterprise Resource Planning) sustava.  I dok ti sustavi omogućuju lakše upravljanje operativnim poslovanjem, ne pružaju mogućnosti analize podataka. U njima se podaci samo talože i većina njih se nikad ne koristi – poduzeća u pravilu koriste manje od 10% podataka. Kratko rečeno BI je metodologija koja nastoji iskoristiti sve podatke, bilo one koji nastaju unutar poduzeća (npr. podaci o prodaji) bilo eksterne (npr. bilance konkurenata). Područje je izrazito interdisciplinarno. Za kvalitetnu implementaciju BI sustava poznavanje tehnologije i informacijskih sustava za potporu odlučivanju je nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Potrebno je razumijeti i poslovne aspekte, procese odlučivanja, viziju poduzeća, itd.

Poslovni aspekti

Generalno gledano, cilj uvođenja BI sustava je strateško korištenje informacija i kontinuirano poboljšavanje poslovnih procesa, a ne akumulacija podataka.  Manageri se u pravilu ne žele previše upuštati u područje informacijske tehnologije. Njih zanimaju odgovori na pitanja poput: Kako se to odražava na moje poduzeće? Koja je korist od toga? Kako se ona računa?

Neke BI tehnologije nastoje učiniti protok podataka u organizaciji bržim i pristupačnijim (npr. automatiziranjem ili olakšavanjem izrade i distribucije izvještaja). Druge opet, imaju nešto agresivniji pristup pa analiziraju podatke i same nude rješenja. Treba napomenuti da je krajnja odluka ipak na strani managera. U većini slučajeva postoje faktori koji zbog ovog ili onog razloga nisu ugrađeni u BI sustav.

Osnovni preduvjet za uvođenje BI sustava je definirana strategija poduzeća uključivo strategija razvoja informacijskog sustava. Poduzeće mora znati gdje ide, što želi, koje akcije namjerava poduzeti i tko o njima odlučuje.

BI projekti još uvijek su dugotrajni,skupi i kompleksni. Zahtijevaju sudionike kako iz poslovne tako iz informatičke sfere koji moraju imati određen presjek znanja. Zbog toga posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju BI projektu. Projekt mora imati razumijevanje i potporu članova uprave. Uobičajno je da je bar jedan član uprave sponzor projekta ili na neki drugi način direktno uključen. Kao i kod svakog drugog projekta, bez konkretnih ciljeva ne možete očekivati uspjeh. Ne pokušavajte riješiti sve probleme odjednom. BI je stalan proces – podijelite projekt na funkcionalne dijelove, rangirajte ih po prioritetu i tako ih implementirajte. Otpor korisnika česta je posebnost BI projekata. Uspjeh BI projekata dosta je teško mjeriti. Ukoliko ne obučite korisnike da koriste alate, interperetiraju informacije te donose odluke vaš BI sustav neće biti od velike koristi. Prema IDC-u prosječni ROI za BI projekte je 112% u 12 mjeseci.

Informatički aspekti

S informatičkog aspekta BI sustav možemo podijeliti u tri dijela: prikupljanje, spremanje i analizu podataka. Podaci potrebni za donošeje odluke najčešće se nalaze na vrlo različitim izvorima. U većoj organizaciji podaci su često razasuti po nekoliko različitih relacijskih baza podataka koje se vrte na različitim operacijskim sustavima, Excel i Access tablicama, “ukodirani” u custom aplikacije, na internetu, itd. Proces definiranja koji su to podaci, gdje se oni nalaze, kako ih izvući i strukturirati vrlo je važna faza izgradnje svakog BI sustava. U tu se svrhu koriste alati za ekstrakciju, transformaciju i punjenje (ETL).

Svi se relevantni podaci zatim spremaju se u skladište podataka koje može biti izgrađeno u relacijskom ili dimenzijskom modelu. Najpopularnija definicija kaže da je skladište podataka kopija transakcijskih podataka posebno strukturiranih za potrebe analize i izvještavanja. Krucijalnu stvar kod izgradnje skladišta podataka je konzistentno upravljanje  metapodacima (npr. podaci o izvorima podataka, transformacijama, autorizaciji, …). Svi veći proizvođači sustava za upravljanje bazom podataka danas nude funkcionalnost skladištenja podataka i barem minimalne analitičke mogućnosti.

Funkcija OLAP (OnLine Analytical Processing) servera je posluživanje ad-hoc analiza koje zahtijevaju brzi odgovor. Tipične operacije su: drill-down  (npr. razbijanje ukupnih prodajnih rezultata na regije), roll-up (sumiranje podataka po nekoj dimenziji), slice (npr. pregled podataka o samo jednom proizvodu), dice (mijenja perspektivu, npr. iz pregleda prodaje po proizvodima u pregled prodaje po godinama), itd.. OLAP je odlična stvar za postavljanje brzih, ad-hoc upita, kao npr.: “Zašto je ovaj mjesec pala prodaja?”.

Alati na klijentskoj strani služe za izradu izvješća, postavljanje upita, OLAP, vizualizaciju podataka i slično. Danas je popularan thin-client pristup. Dakle, putem internet browsera, prvenstveno iz razloga što se na taj način značajno olakšava distribucija softvera. Međutim prava analitička i vizualna funkcionalnost je još uvijek izvan domašaja web tehnologije tako da postoje i fat-client aplikacije koje najčešće koriste power useri. Data mining je metoda analize koja bez intervencije korisnika prilično složenim algoritmima nastoji pronaći zanimljive veze među podacima i iz njih izvući korisne informacije koje bi “ručnom” analizom bilo teško pronaći.

O BI sustavima i vezama s nekim drugim konceptima može se još puno reći. Mi ćemo spomenuti još dva izuzetno važna koncepta: analitičke aplikacije i korporativne portale. Analitičke aplikacije su orijentirane na poslovne procese i integriraju različite analitičke i ostale aplikacije. Na primjer, aplikacija za upravljanje marketinškom kampanjom bi mogla integrirati podatke iz skladišta, OLAP, Data mining i alate za vođenje kampanje u jednu aplikaciju gdje se mogu analizirati informacije o kupcima, definirati tržišne segmente, izvesti simulacije različitih kampanja koje ciljaju te segmente, itd..

KaludjerArhitektura

Korporativni portal je personalizirano sučelje putem internet browsera koje služi kao centralna točka za pristup svim informacijskim podsustavima poduzeća kao i eksternim izvorima. Integracija BI sustava u korporativne portale trebala bi omogućiti da manager kada dođe ujutro na posao, pokrene svoj internet browser i vidi sve što se jučer desilo (ili što se dešava ako se radi real-time sustavu!) u poduzeću i njegovoj okolini.

Projekti u Hrvatskoj

Po velikom broju sudionika i što je još važnije solidnom broju studija slučajeva može se zaključiti da je BI tržište u Hrvatskoj vrlo aktivno i pokazuje tendencije snažnog rasta. Kao početak mogli bismo se vratiti u 1996. godinu i projekt Zagrebačke banke u suradnji sa SAS-om. Nakon toga uslijedio je projekt u Ini, počeli su pojavljivati prvi konzultanti pa i dobavljači, organiziraju se konferencije na temu BI-a, i tako dalje, da bi prije dvije-tri godine tržište doživjelo pravi bum.

Većina naših najuspješnijih poduzeća sada imaju ili rade na BI sustavu: Konzum, Našicecement, Getro, Alastor, VIP, PBZ, RBA, Lura,… Čak i neka manja poduzeća krenula su u takav poduhvat. Dobar dio svjetskih proizvođača je prisutan u Hrvatskoj, a broj zastupnika i konzultanata je možda i previše narastao s obzirom na broj projekata. Imamo čak i jednog svog predstavnika u klasi OLAP klijenata: tvrtku Softpro-Tetral, koja je sa svojim Manager2000 alatom osvojila prestižna svjetska priznanja.

Suprotno očekivanjima u svijetu, u nas nema nikakvih znakova usporavanja rasta BI tržišta. Dapače, ako je suditi po broju oglasa u kojima se traže BI stručnjaci, svi oni koji rade ili planiraju raditi u tom području očekuje lijepa budućnost.

Tablica 1: Usporedba transakcijskog i BI sustava

OLTP

OLAP

Namjena Automatizacija operativnog poslovanja Potpora odlučivanju
Korisnici Operativni management Top management, analitičari
Odluke Operativne Taktičke, strateške
Operacije Zapisivanje Čitanje
Upiti Puno manjih transakcija Veliki, kompleksni upiti
Pristup SQL SQL + OLAP dodaci
Vrsta podataka Tekući poslovni podaci Podaci za analizu
Svojstvo podataka Promjenjivi, nekompletni Povijesni, opisni
Oblik podataka Detaljni Sumarni, agregirani
Model podataka Normaliziran Dimenzijski
Redudancija Minimalna Kontrolirana redudancija

(I.K.)