Kako je Intelligence nadmašio Business

Poslovna analitika

Kako je Intelligence nadmašio Business

Izgleda da je došlo vrijeme da se i ja cijepim protiv pretencioznosti i želje da napišem nešto jako pametno i ljudskom rodu korisno – ovaj put pokušati ću biti barem malo neobavezniji i dotaknuti se nekih tema koje baš nisu jako vezane uz praktičnost i funkcionalnost.

Povod tome je SoftCom konferencija održana od 9. do 12. listopada na brodu Dubrovnik na relaciji Split – Ancona – Bari – Dubrovnik. Iskreno rečeno, glavni motiv odlaska na konferenciju bila mi je prezentacija rada o dizajnu i implementaciji skladišta podataka baziranog na SQL serveru 2000 (ako ste baš jako zainteresirani, možete ga vidjeti ovdje) u okviru sessiona posvećenog bazama podataka, baziranog na mjesecima krvavog rada na projektu u Konzumu. Na kraju, ostao sam vrlo ugodno iznenađen činjenicom da u okviru Business Foruma ima cijeli program posvećen Business Intelligence temama. U dio prezentacija koji su zauzeli Oracle, Hewlett-Packard i Siemens s prezentacijama svojih rješenja neću se puno petljati – to su već više-manje standardne stvari u kojima dobavljači objašnjavaju zašto su baš oni najbolji i zašto baš njima trebamo dati svoje novce da riješe naše probleme. Onaj glavni dio u kojem se govorilo o konceptima i metofdologijama bio je, po mom skromnom mišljenju, puno značajniji.

Taj dio su obilježila dva barda hrvatske (a i svjetske) znanosti – profesor Stevan Dedijer (biti će na skladistenje.com uskoro i razgovor s njim) i profesor Branko Souček, a sjajno ih je nadopunjavao i Siegfried Bucholz, gost iz Njemačke. Tri sijede glave s tri totalno različita pogleda na svijet, multidisciplinarni znanstvenici, legende s brojnih svjetskih sveučilišta… Najfascinantnija od svega bila je činjenica da se onaj prvi dio BI-a koji podrazumijeva business, prodaju, profit i slične stvari morao sakriti u najzabačeniji kutak sale za predavanja i prepustiti glavnu ulogu raspravama o inteligenciji (što je ustvari inteligencija bilo je jedno od najobrađivanijih pitanja), kvantnom umu, više i manje poznatim pričama iz uglavnom dalje povijesti, citatima Aristotela, Adenauera i Višinskog, povlačenju paralela s biblijskim prispodobama… Uglavnom, to je bilo nešto što se ne može prepričati, nešto što se mora doživjeti. Sjajna promjena, barem za trenutak, odmak od svijeta u kojem se sve vrti oko toga tko će kome što prodati i da li će se ostvariti veći profit, odmak u svijet rasprava o filozofiji, fiziologiji, neurologiji, povijesti, budućnosti, sociologiji, religiji – o svemu što čini okvir ovoga svijeta u kojem svojim postojanjem i djelovanjem pokušavamo ostaviti nekakav trag. Da sam na ovakvom sličnom skupu bio možda prije pet godina, zanima me da li bih imao slično mišljenje ili bih to sve proglasio gomilom gluposti i naklapanja koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću, ali kako godine prolaze čovjek postaje sve svjesniji da nije baš sve u životu bazirano na poslu i novcu…

Uglavnom, nekoliko citata ljudi koji su u tim raspravama sudjelovali nije naodmet, možda izvučeni iz konteksta nisu toliko dojmljivi, ali barem donekle daju sliku o onome što se to tamo na brodu događalo…

Mnogi ljudi će prihvatiti promjene tek kada bol od promjena bude veća od straha od promjene. Možda je dobro da ljudi osjete malo boli… (Siegfried Bucholz)

Moramo se naučiti kombinirati inteligenciju i strpljivost. (Siegfried Bucholz)

Globalizacija je neminovnost, a pitanje je da li će Hrvatska u toj globalizaciji biti sluga ili partner. (Juraj Buzolić)

U svakom slučaju, moguće je očekivati nastavak sličnih diskusija na trećoj godišnjoj konferenciji Zavoda za poslovna istraživanja od 7. do 10. studenog u Zagrebu, o kojoj možete više pročitati na službenim stranicama. Profesoru Dedijeru društvo će praviti profesori s Harvarda i vodeći ešalom predsjednika uprava najvećih hrvatskih kompanija…

I na kraju, malo nevezanih razmišljanja o multi-dimenzionalnim kockama, zrnca za razgovor uz kavu s prijateljem Zvonetom. Probajte zamisliti kocku od četiri dimenzije. Da li ste svjesni da je stranica takve kocke ustvari trodimenzionalna kocka? Analogija je jednostavna – linija je jedodimenzionalna i određena je točkama koje nemaju dimenziju. Ploha je dvodimenzionalna i određena je linijama koje su jednodimenzionalne. Kocka je trodimenzionalna i određena je plohama koje su dvodimenzionalne. 4D kocka je određena 3D kockama… Osim toga, zašto te to uopće zove multi-dimenzionalna kocka? Naime, kaže geometrija da je kocka tijelo s tri dimenzije koje su jednake, dakle na x-osi je a, na y-osi je a, na z-osi je a!!!! Kako bi analiza npr. prodaje izgledala kada bi se napravila kocka koja bi prodaju anlizirala po regijama, po regijama i po regijama? Nekako bi primjerenije geometrijsko tijelo bio neki multi-dimenzionalni kvadar

I to bi bilo to – svečano obećajem da ću slijedeći puta pokušati napisati nešto barem djelomično korisno i suvislo… (D.O.)