Kolika je cijena pogrešne odluke?

Poslovna analitika

Kolika je cijena pogrešne odluke?

Većina ljudi reklame doživljava kao nužno zlo prije Dnevnika ili stranice koje na brzinu prelistaju u novinama, neki u njima uživaju, a neki i žive od njih. Ja sam od onih koji ih ponekad i pregledaju, ne samo da bih se zabavio, već i u potrazi za kakvom zgodnom idejom – naime, reklame i promidžba su doista jedno od najkreativnijih područja ljudskog djelovanja. Tržište je okrutan mehanizam, opstaju samo najjači, a dobra reklama ponekad je bolje sredstvo opstanka od dobrog proizvoda.

Ovih dana sam čitao jedan cijenjeni stručni magazin, a poanta jednog oglasa me se prilično dojmila. Radi se ukratko o slijedećem – silueta poslovnog čovjeka pred velikom kartom svijeta, a ispod slike tekst: “Prošli kvartal imali ste 1000 klijenata. Ovaj kvartal imate 1000 klijenata. Koliko klijenata ste izgubili?” Vrlo slikovito je cijela zapadna poslovna filozofija strpana na jednu sliku i u tri rečenice. Možda se ne spominju direktno, ali vidljive su asocijacije na globalizaciju, kompetitivnost, upravljenje odnosom s klijentima, profitabilnost… Iza pitanja o broju izgubljenih klijenta ne kriju se samo bivši klijenti, nego i potencijalni koji su u fazi akvizicije odabrali konkurentski proizvod. Da li je riječ o čokoladnim napolitankama, kišnim ogrtačima ili bilo čemu drugom, potpuno je svejedno…

Naravno, nije red spominjati o čijoj se reklami radi, ali treba reći da je riječ o cijenjenom američkom informatičkom magazinu, a tvrtka koja stoji iza reklame je dobavljač proizvoda s područja informacijske tehnologije (OK, riječ je o tvrtki Business Objects). U biti, poruka reklame je sljedeća – naša rješenja će vam omogućiti da svojim biznisom upravljate efikasnije, pridobijete i zadržite više kupaca, te kreirate veći tržišni udio i dobit. Mi mislimo na Vaš posao.

Ako iz cijele slike maknemo dobavljača koji je doista irelevantan (i svi ostali dobavljači s više ili manje uspjeha pokušavaju prenijeti svom potencijalnom tržištu istu poruku), ostaje činjenica da informacijska tehnologija nije sama sebi svrha, nego da u svijetu modernog poslovanja ima ulogu omogućitelja implementacije složenih poslovnih informacijskih modela. Cilj kompanija koje takve informacijske sustave implementiraju jednostavan je Return On Investment – ako uložim u sustav milijun novčanih jedinica, koliki će efekt biti u vremenskom razdoblju kroz povećanje prihoda ili smanjenje operativnih rashoda…

Prva velika uloga takvih informacijskih sustava je u automatizaciji poslovnih procesa, integraciji svih resursa poduzeća, te podršci novim elektronskim kanalima prodaje i pružanja usluga (da, to je taj famozni e-commerce i e-business). Na taj način ostvaruju se dva cilja – smanjuje se operativni trošak poslovanja eliminacijom bespotrebnih prekucavanja i smanjenjem vremena obrade, te se omogućuje klijentu da dobije potpuniju, bržu i kvalitetniju uslugu, što rezultira klijentovim povećanim zadovoljstvom. Pozitivni rezultati koji se ovakvim sustavima mogu ostvariti najčešće su relativno jednostavno mjerljivi.

Međutim, druga uloga takvih sustava je puno mističnija i nemjerljivija. Oni pomažu u donošenju ispravnih poslovnih odluka. Život svakog od nas sastoji se od nebrojenog niza odluka – recimo, kada u dućanu birate da li ćete kupiti bijeli ili raženi kruh, i to je također odlučivanje. Većina odluka koje donosimo, na svu sreću, nema dalekosežne posljedice po čovječanstvo, Hrvatsku, našu tvrtku i nas osobno – to su male, obične, svakodnevne odluke. Naravno, postoje i poslovne odluke koje imaju dalekosežne posljedice – da li ući na neko tržište, da li napraviti ovakvu ili onakvu reorganizaciju. Te odluke su strateške i taktičke prirode. Također, postoje i operativne odluke, koje utječu na jedan mali segment poslovanja i mogu malo pridonijeti ili odmoći cjelokupnom uspjehu tvrtke. Ukupan pak rezultat slijeda takvih malih operativnih odluka može imati veliki utjecaj na poslovni rezultat.

Postoje informacijski sustavi koji daju podršku donošenju poslovnih odluka – negdje u sustavu svi se podaci prikupljaju, konsolidiraju i analiziraju, te sustav prikazuje informacije na visokoj razini agregacije za potrebe strateškog odlučivanja, odnosno sugerira slijedeći korak za potrebe operativnog odlučivanja. Naravno, zadnju riječ uvijek ima čovjek koji donosi odluku.

Pitanje koje se postavlja je kolika je cijena pogrešno donešene odluke? To je, na žalost, unaprijed vrlo teško izračunati, bilo bi puno lakše kada bi postojao neki paralelni svemir u kojem bi se mogli pratiti usporedni rezultati… Rezultati krive odluke u principu postanu vidljivi u trenutku kada je već prekasno. Zbog toga su sustavi koji pomažu donošenju ispravnih (i pravovremenih) poslovnih odluka već godinama jedan od najpropulzivnijih dijelova informacijske i komunikacijske idustrije. Kako se može vidjeti i iz reklame opisane na početku i dobavljači informacijskih tehnologija su jako dobro svjesni kako se na implementaciji takvih sustava može dobro zaraditi… (D.O.)