Povijest BI ili to se već jako dugo radi

Poslovna analitika

Povijest BI ili to se već jako dugo radi

Kopiranje vojnih rješenja u civilne svrhe

Mnoge su korisne stvari potekle iz vojnih vještina i znanja. Uzmimo za primjer načine organizacije velikog broja ljudi. Vojna formacija od nekoliko stotina tisuća ljudi funkcionira u samo nekoliko razina. Od generala do desetara je: vodnik, satnik, bojnik, brigadir, eventualno još neki viši časnik. U pravilu, ne više od 7 razina. Sustav izviđanja, sustav ranog upozorenja, anticipiranje opasnosti, razrada scenarija bitke: rezervni položaji kao rješenje za slučaj uzmaka. Analiza slabih točaka protivnika, najbolje moguće korištenje vlastitih potencijala (resursa i sposobnosti). Sve zvuči poznato, već viđeno (déjà vu). Cijeli rječnik iz vojnih udžbenika koristi se danas u udžbenicima iz strateškog menadžmenta. Sustavno prikupljnje podataka o neprijatelju ili špijunaža vrlo je poznata stvar. Jedan od dva najstarija zanata na svijetu. Koje su od zadnjih velikih bitaka dobile informacije ? IRA (Irska Republikanska Armija) položila je oružje jer je shvatila da gubi na obavještajnom planu. MI5 i MI6, vrhunske britanske obavještajne službe odradile su ogroman dio posla u zadanjih 30 godina. MOSSAD, izraelska obavještajna služba, drži zajedno s prijateljima Amerikancima u džepu cijeli arapski svijet. Zaljevski rat počeo je u trenutku kada su se poklopile putanje američkih satelita da bi se lako koordinirale akcije. Prvu izjavu u ratu dao je američki časnik za logistiku iz obavještajnog sektora. Možda treba malo otići na more. Kaže se: nosač aviona je nepotopiv. Uvijek se čovjek pita, od čega je građen. Kao i ostali brodovi, eventualna dodatna pojačanja, samo što ima anđela čuvara. AWACS (leteći radar) uvijek je u zraku, anđeo čuvar hrani informacijama nosač aviona, a ovaj opet svoje eskadrile iznad sebe. Značenje informacije za opstanak u ratu je neprocjenjivo. Ne samo u ratu, već i u miru.

Informacija kao resurs: mirnodopski pogled na problematiku

Još prije 11 godina dva veterana IBM-a rekla su: “U današnje vrijeme, stvari se mijenjanju sve brže. Svakoga dana ljudi se sve više razlikuju jedan od drugog. Potrebe i želje kupaca mijenjaju se brzo. Vrijeme skokovitih promjena (kvantnih skokova), kraće je od ciklusa ljudskog vijeka.” Zaključujemo da je posljedica personalizacija kupaca. Nema više ogromnih tržišnih segmenata. Danas se sve manje govori o klasičnim tržišnim segmentima, već o kupcu kao tržišnom segmentu.Sve je manje klasičnog marketinga. Radi se o tzv. customer acquisition tehnikama, tehnikama pridobivanja kupaca. Tony Blair u svojoj knjizi “Treći put” naglašava da novi kapitalizam treba promovirati socijalnu pravdu, ljudska prava, demokraciju i suradnju. Danas postoji opća vizija: kreirati bolji život za ljudsku populaciju. Takva vrsta kapitalizma, u kojoj su: kreiranje, distribucija i uporaba roba i usluga, bazirani na znanju, dominirat će u budućnosti. Da bi uživao blagodati ovakvih promjena, svaki socijalni sistem, da bi znao praviti profit i ostvariti sve ostale ciljeve, morat će učiti i koristiti snagu mozga, snagu pameti. Poduzeće i pojedinac kao suradnik u tom poduzeću svoju hijerarhiju ciljeva moći će ispuniti ako se prilagode okolini, odnosno zahtjevima okoline. Sredstvo prilagodbe bit će vještine i znanja.

Povijesne sličice u razvoju informacije kao resursa

Davno su ljudi shvatili snagu informacije. Razvoj trgovine u srednjem vijeku baziran je na konceptu BI-a kao “Inetlligentia pecunaie querendo” (Latinska izreka u prijevodu znači “Pamet oplođuje novac”). Potvrdio ju je i Rotschild u 19. stoljeću kada se obogatio na engleskim obveznicama. Ishod bitke kod Trafalgara značio bi pad britanskog imperija i potpuno obezvrijedio dužničke papire moćne države. Prvi je na Otoku za pobjedu admirala Nelsona saznao Rotschild. Kupio je jeftino obveznice, kojima je cijena skočila nakon što je javnost saznala ishod bitke. Korisnu informaciju prenio je golub pismonoša. Poznata i najbogatija švedska obitelj Walenberg zahvaljuje svoje bogatstvo uvelike na činjenici da je informacija resurs. Obitelj je danas suvlasnik u najvećim švedskim poduzećima poput ABB-a. SEB (Skandinavska Ensklida Banken) banka također je u njihovom vlasništvu. Banka bez dobrih informacija teško funkcionira. Britanski imperij od 1600. i švicarske banke od 1800. godine mogu zahvaliti svoj opstanak i razvoj izvanrednoj organizaciji BI-a. 1919. Winston Churchill stvorio je Odjel za poslovnu analizu industrije pri britanskoj Vladi. Ipak prvi pisani model sustavnog prikupljanja i uporabe informacija i znanja dao je Sun Tse u drevnoj Kini prije 2400 godina. Aristotel je već pisao o razlici između informacije, znanja, mudrosti i inteligencije. Jedan psiholog kaže: “Inteligencija je vještina pogađanja pravih stvari”.

Prijenos težišta na poslovne odluke

Danas se sve manje ratuje. Amerikanci kao sila broj jedan definiraju pravila igre. Previđa se da će se u budućnosti ratovati još manje. Problem broj jedan bit će voda. Malo nešto svađe bit će i oko nafte. Kako velike multinacionalne kompanije upravljaju globalnim promjenama, tako trebaju biti dobro informirane. 82% svjetskih poduzeća s prihodom većim od 10 milijardi dolara imaju posebne odjele BI-a. Amerikanci su u proljeće 2000. izazvali Europljane da ozbiljno razmisle o tome što im radi sustav ECHELON. Satelitskim putem prikuplja se dnevno 2-3 milijarde poruka koje putuju svijetom elektronskom poštom, telefonom, faksom. ECHELEON zapošljava ne više od 100 ljudi. Tu su najbolji matematičari, fizičari, programeri, lingvističari, analitičari koji su stvorili i nadopunjavaju svakodnevno sustav za prikupljanje, preradu i skladištenje podataka. Sustav je do 1985. godine bio vrhunska tajna. Amerikanci ga danas koriste više u civilne nego u vojne svrhe. Oteli su puno poslova europskoj konkurenciji. Znali su sve parametre pregovora u mnogim važnim poslovima. Jedan od poslova bio je projekt francuskog poduzeća u Brazilu. Vrijednost posla bila je preko 1,5 milijardi dolara. Bilo je malo podmićivanja. Amerikanci su sve znali. Napravili su skandal putem medija, Francuzi su se povukli te su ušetala američka poduzeća. Prije nekoliko godina, Amerikanci su oteli posao vrijedan nekoliko milijardi dolara u avionskoj industriji. Znali su što nudi europski konkurent. Nije im bilo teško pobijediti na natječaju. Smatra se da će Amerikanci dominirati svijetom u 21 stoljeću upravo zahvaljujući tehnološkoj i informacijskoj premoći. Povećavajući znanje i posjedujući bolje informacije, unapređujemo intuitivno-iskustveno spoznavanje nekog problema. Uz primjereno iskustvo i obdarenost intuicijom, sposobni smo bolje iskoristiti informacije i znanja o svakoj pojavi. Američki žargon poznaje i upotrebljava riječ koja objašnjava međudjelovanje intuicije i razuma: Educated Guess (“obrazovno pogađanje”). To znači da onaj tko više zna lakše i točnije može pogađati. Važnost pravovremene informacije za donošenje poslovnih odluka opravdava misao : Informacija je energija budućnosti.

Pretvaranje BI-a u profit

ABB (Asea Brown Bovery), veliko švedsko-švicarsko poduzeće naglašava: “Naša pamet ključ je našeg rasta”. Vještine i znanje jesu prednost. Danas poduzeća naglašavaju znanje kao konkurentsku prednost. Investicijska banka Warburg Dillion Read kaže u svom sloganu: “Investicijska banka globalne pameti” (An investment bank of global intelligence). Prikupljanje znanja ima 4 faze:

1. Selekcija onog što treba biti usvojeno

2. Prikupljanje informacija

3. Prerada prikupljenih informacija u gotov proizvod, pogodan za uporabu

4. Distribucija proizvoda onima koji donose odluke.

Evo nekoliko primjera koji kazuju kako su ljudi davno shvatili važnost informacija i znanja. Šveđanin Georg Martin Wallenstrale posjetio je Britaniju, točnije područja oko gradova Bath i Bristol, kao turist, davne 1760. Objavio je svoja zapažanja u člancima objavljenim 1766. i 1767. Opisao je detaljno način proizvodnje porculana u Worchesteru. Cijeli proces: od sirovine do gotovog proizvoda. Statistički odjel SEB banke (švedska banka), banke u vlasništvu obitelji Walenberg, još od 1950. radi detaljne analize bankovnih operacija. Sve dobivene analize smatrane su vrhunskom tajnom. Još i danas imaju takav status. U srpnju 1783. godine agent Dubrovačke Republike, Francesco Favi, pisao je senatu o svojim političkim prognozama za Ameriku: ”Jednom slobodna Amerika, apsorbirat će Europu. To potvrđuju emigranti. Sada je već oko 10.000 tisuća Nijemaca koji plove preko Hamburga, luke Ostennd ili Nizozemske. Tvrtka u vlasništvu Engleza i ljudi iz Hamburga poslala je već nekoliko brodova emigranata u Ameriku.” Favi opisuje također socijalni položaj tih ljudi. Oni su, kaže se, odlični radnici, tehničari, farmeri koji žele slobodu od progona i mučenja u Zapadnoj Europi. Ovdje se daje analiza okruženja, ono što bismo danas nazvali demografskim i socijalnim parametrima.

Primjena u političke svrhe

Danas je upravljanje informacijama i znanjem moguće pronaći u svakom djeliću ljudske djelatnosti. Politički izbori postali su industrija s nizom graničnih industrija. Jedna od njih ima zadatak prognozirati izborne rezultate, opipavajući bilo biračkog tijela. Kako je moguće na ovom području iskoristiti informacije i znanje ? Postoji nepisano pravilo da politički sljedbenici gotovo uvijek stvaraju vođe, vođe samo rijetko stvaraju sljedbenike. Potrebno je znači, znati kamo politička povorka ide ili želi poći ! U prošlosti, budući da nitko nije pouzdano znao postoji li politička povorka i kamo ide, neznanje je nametalo određeni stupanj vodstva. Imajući osjećaj kao povorka ide, moglo je se organizirati i voditi prije nego je bila postrojena. Znajući kamo povorka danas ide, vođe je ne moraju organizirati. S modernim statističkim anketama i složenom računalnom analizom, moguće je koristiti ispitivanje javnog mnijenja i utvrditi skupine tako da se pokažeš vođom, a da ne moraš voditi. Istraživač javnog mnijenja (“rudar podataka” i najvažniji savjetnik političara) kaže političaru kamo javna povorka ide tako da političar može uskočiti na čelo povorke i izgledati kao vođa, dok je zapravo samo sljedbenik.

Izolirani otoci znanja i njihovo povezivanje

1980. George Schultz, tadašnji predsjednik američke građevinske tvrtke Bechtel rekao je: “Uspješno obavljanje svakog zadatka zahtijeva viziju, energiju i znanje”. Problem je što to znanje nije na jednom mjestu. Postoje izolirani otoci znanja. Te izolirane otoke treba povezati u jednu cjelinu. “Gradnja mostova” između izoliranih otoka predstavlja izazov. Interdisciplinarni načini rješavanja problema u znanosti i gospodarstvu daju brža i kvalitetnija rješenja. Općenito, oni pojedinci s umijećima potrebnim da se povezuju mreže znanja, mogu očekivati najveće plaće među radnicima znanja – oni su elita elite. Situacija s pojedincima je jasna, ali što je s poduzećima ? Danas je važno imati kvalitetan proizvod, s relativno niskom cijenom. Zapravo važno je da je odnos cijena/kvaliteta povoljan za kupca. U suvremenom gospodarstvu biti proizvođač s niskim troškovima djelomice je stvar nadnica, ali u mnogo većoj mjeri to je stvar prvenstva u tehnologijama procesa – imati vještine i znanja da se kombiniraju nove stvari i sposobnost da se upravlja proizvodnim procesima. Da bi se uspješno gospodarilo procesima tehnologija, poduzeće mora biti upravljano tako da uspostavi glatku vezu između izuma, dizajna, proizvodnje, prodaje, logistike i usluga koje konurent ne može dostići. Tajna kako biti najbolji ne nalazi se u tome je li netko radno ili kapitalno intenzivan, nego u tome da raspolaže temeljnim vještinama u cijeloj organizaciji koje omogućavaju integraciju svih tih aktivnosti po niskim troškovima. Nekad su izvor konkurentske prednosti bile sirovine. Danas se na tržištu roba može terminskim ugovorima osigurati dovoljno sirovine po stabilnim cijenama. Kapitala je na svjetskim tržištima dovoljno. Uz dobar program, može se relativno lako doći do svježeg novca. Zemljopisna udaljenost od tržišta kapitala ne predstavlja problem. Globalne investicijske banke pokrivaju cijeli svijet. Niti jedna tvrtka nema ekskluzivno pravo na jeftin kapital. Ima ga dobar projekt ili dobar posao. Tehnologiju je također moguće kupiti. Zapravo, sve je na prodaju, samo je pitanje cijene. Kad sve ispadne iz konkurentske jednadžbe, znanje ostaje jedini izvor dugoročne konkurentske prednosti, ali se ono može upotrijebiti jedino putem umijeća pojedinaca. Kao i sve drugo, znanje i umijeće kreću se oko svijeta – ali sporije nego išta drugo. Obrazovanje i obuka traže dugo vremena da se dovrše, a puno važnija umijeća nisu takva da se uče u formalnim obrazovnim institucijama, nego su procesna umijeća koja se mogu naučiti samo u proizvodnom okružju.

Znanje kao prepreka

Znanje je na pijedestalu, znanje je moć. Ništa ipak nije savršeno. Znanje ima jedan mali nedostatak. “Znanje je neprijatelj istraživanja”, rekao je W.H.Nernst, Nobelovac iz područja fizike 1920. godine. Poznavanje nekih modela može napuniti čašu predrasuda, može nas držati na jednom mjestu ne dozvoljavajući da pogledamo problem iz drugog kuta. Keynes je 1936. to definirao izrekom:”Poteškoća nije u novim idejama, već u teškom napuštanju starih!”

(H.P.)