Trendovi u zdravstvu

Poslovna analitika / Rudarenje podataka

Trendovi u zdravstvu

Drago mi je što ne zalazim puno u medicinske institucije Republike Hrvatske. Prije svega zbog činjenice što to valjda dovodi do pretpostavke da sam donekle zdrav, a s druge strane da ne moram gledati bolnu i strahovitu stagnaciju našeg zdravstva. Što se Zagreba tiče to je još i OK, ali ako pogledati bilo koji drugi grad, situacija i nije baš bajna. Osobno se naježim kad uđem u KBC Split. To mi više liči na muzej, koji bi nas trebao podsjećati na minulo komunističko doba i ukazati nam na metoda rada u tom razdoblju naše povijesti. No, problem je što to nije muzej, već naša stvarnost. Ovdje nisam da pričam o situaciji kakva je, već da vam prikažem ono stanje kakvo priželjkujem svakom građaninu, ne samo RH, već svijeta.

Prije svega bolnica bi naravno morala imati žive boje, dašak prirode u interpretaciji cvijeća i paprati, ne bi bilo loše ni da se ugledamo na Feng shui.  Kinezi  su na te detalje pazili još i prije 6000g, dok naši ljudi ne pridaju poseban značaj uređenju prostora, a o hortikulturi ispred bolnica nema smisla ni govoriti. Ipak se donekle radi o ostavštini prošlih vremena, kad je funkcionalnost bila glavni i jedini kriterij. Ovo je čisto da maknemo ono sivilo koje prevladava u tim institucijama. Danas nekako shvaćamo da postoji mnogo kriterija te da se radi o nešto kompleksnijoj situaciji, a sve u cilju potpunog zadovoljstva krajnjeg korisnika, čitaj svih nas. Osim kvalitete osoblja i usluge, bitan je i ugođaj, jer se radi o mjestu gdje se događaju traumatična iskustva s utjecanjem na psihu čovjeka. Mislim možemo se mi pretvarati da nema novca, ali smatram da nam zdravstvo treba biti na prvom mjestu. No, ovo je portal o analitičkim sustavima i nije mi cilj da pričam o arhitekturi, uređenju interijera i eksterijera, već o njima.

Vjerojatno se pitate: Vidi ovog malog, on bi najrađe ubacio ove neke analitičke sustave i u hranu da može. Samo su mu oni na pameti, kao da su svemogući. Radi se o sasvim logičnim i konstruktivnim pitanjima, no ja bih uistinu koristio najsuvremeniju tehnologiju u bilo kakvoj, ma koliko bezazlenoj i besmislenoj situaciji, jer na kraju krajeva i postoji radi toga da nam omogući kvalitetniji život, ne u budućnosti, nego već sad. Naravno, primjena tehnologije može poprimiti negativne konotacije, ukoliko implementatori nemaju časne namjere, ali to nije tema ovog članka. Naš put je ionako napredak uz težnju prema savršenoj kvaliteti informacija, koje će nam pomoći da ostvarimo taj napredak i poboljšamo kvalitetu života. Ne trebamo ništa novo izmišljati, već samo pokušati primijeniti ono što nam je dosada moguće i poznato, znanja u RH postoji, amo samo stvoriti zajedničku viziju. S obzirom da jadni Ameri imaju veoma skupo (po krajnjeg korisnika) i privatizirano zdravstvo, oni su uključili tehnologiju kako bi riješili sve i svašta, a mi ćemo uzeti samo pozitivne primjere, koji su iskoristivi i za nas.

Zdravstvo

Ono što bi priželjkivao je zasigurno da osim doktora u bolnicama rade i informatičari, analitičari, statističari. Uglavnom, da i naše bolnice postanu interdisciplinarne, kao što nam pokazuju ovi pomodni trendovi, da će ih sve više i više ići u tom smjeru. Razlog je činjenica što se ove znanosti veoma slabo primjenjuju u medicini, dok su ostale itekako počeli koristiti njene čari. Pomoću analitike tako možemo otkriti koji pacijenti imaju povećani rizik obolijevanja od srčanih oboljenja, dijabetesa, astme ili neke druge bolesti. Također, imamo primjer kada se prate simptomi  prijevremeno rođene djece (radi se o brojci od 5% od ukupno rođene djece u RH, u SAD-u čak i preko 10%), koji spadaju u posebnu kategoriju, jer zahtijevaju kontinuirano praćenje zbog niske porođajne mase, hipoksije, mogućnosti krvarenja u mozgu. Tako se zahvaljujući senzorima, prate simptomi te se razvija prognostički model koji 24 sata prije daje rezultate da li će se određenom djetetu stanje pogoršati, čime nam se ostavlja dovoljno vremena da reagiramo.

Imamo i primjere kada nutricionisti primjenom Big Data rješenja dolaze do relevantnih zaključaka s obzirom da su sada u mogućnosti se igrati s ogromnim količinama podataka. Posebno zanimljiva priča je DNA. Znamo da se radi o još neistraženom području te da nas čeka veoma dug proces istraživanja, ali od nekud treba početi. Određene bolnice u svijetu su počele graditi bazu DNA svojih pacijenata u cilju kako bi pomoću rudarenja podataka i prediktivne analitike uspjeli pronaći određene uzorke ponavljanja te izgraditi modele koji bi bili u mogućnosti predvidjeti na temelju podataka moguću bolest pacijenta u budućnosti, uz kombinaciju s Big Data dolazi i do uočavanja mogućnosti korištenja dosadašnjih lijekova za liječenje drugih bolesti, za koje nam je dosada bilo nepoznato da se mogu liječiti tim lijekovima. Radi se o veoma zanimljivom i neiskorištenom potencijalu koji se može samo proširivati i pokazivati nam svoje prekrasne strane ukoliko mu pokažemo. Mogućnosti primjene su raznolike, a na nama je da ih otkrijemo.

Da bi ovo uspjelo treba nam suradnje između liječnika i stručnjaka za podatke ili nazovimo ih Data scientista, naravno uz potporu vrha ( ravnatelja bolnica i minstarstva). Znam da zvuči gotovo nemoguće postići ovo zadnje, ali valja težiti tome. Uvijek se problem, a i pronalaženje rješenja istog, nalazilo u našim glavama. Uz lijepe bolnice, vrhunsku analitiku i već postojeće vrhunske doktore, možemo onda i reći da nam je medicina spremna prijeći u 21. Stoljeće. Možemo reći da samo evoluirali u tom segmentu te pružiti svakom pacijentu, svakom građaninu RH ono što i zaslužuje, a to je vrhunsko i svjetsko zdravstvo. Zdravstvo koje će biti orijentirano na dobrobit društva, a ne na profit, kao što je to nekada slučaj. Na nama je da samo pokušamo zamisliti ovakvu situaciju, da maštamo i težimo savršenstvu, jer je upravo ona taj prvi korak prema promjeni kakvu želimo.

Izvor slika:
www.newscenter.philips.com
www.zmescience.com